CijenaZlata.hr

Ulaganje u zlato

Izračunajte koliko bi moglo narasti ulaganje u zlato uz redovite uplate, a ispod pročitajte kako se u zlato ulaže, koliko je cijena rasla i kako se oporezuje.

Kalkulator ulaganja u zlato

Upišite 0 ako ulažete samo jednom.

Zadano je 11,2 %, koliko je zlato u eurima prosječno raslo godišnje od početka 2006. do kraja 2025. Možete upisati i svoju pretpostavku, pa i negativnu.

Vrijednost nakon 10 godina

35.736 €

Ukupno uloženo
17.000 €
Zarada od rasta cijene
18.736 €+110,21 %
UloženoRast vrijednosti

Izračun je informativan i nije jamstvo prinosa. Zadani prinos od 11,2 % prosječni je godišnji rast cijene zlata u eurima od 2006. do 2025. To je ujedno najbolje dvadesetogodišnje razdoblje otkad imamo podatke, a najslabije, od 1981. do 2000., dalo je −2,2 % godišnje. Izračun ne uključuje troškove ulaganja, koji se razlikuju po vrsti ulaganja i trgovcu: razliku između kupovne i otkupne cijene, premiju na kovanice, čuvanje, naknade fonda i poreze. Stvarni prinos zato će biti niži od izračunatog.

Zašto ljudi ulažu u zlato

Zlato nije ulaganje koje donosi prihod. Ne isplaćuje kamatu kao štednja ni dividendu kao dionica, a jedina zarada dolazi od toga da ga prodate skuplje nego što ste ga kupili. Ljudi ga ipak kupuju već stoljećima, iz nekoliko razloga.

  • Čuvanje vrijednosti. Količina zlata raste sporo, oko postotak-dva godišnje koliko se iskopa, pa ga se ne može „tiskati“ kao novac. Kroz duga razdoblja zato je zadržavalo kupovnu moć dok su valute gubile svoju.
  • Zaštita u krizama. U financijskim krizama, ratovima i razdobljima visoke inflacije potražnja za zlatom obično raste. Tako je bilo 2008., 2020. i 2022. Nije pravilo, ali je čest obrazac.
  • Raspodjela rizika. Cijena zlata uglavnom se ne kreće zajedno s dionicama i obveznicama, pa dio imovine u zlatu može ublažiti pad ostatka.
  • Fizičko zlato ne ovisi o drugima. Poluga u vašem sefu ne može propasti kao banka ili tvrtka. Vrijedi samo za zlato koje stvarno posjedujete, ne za ulaganja koja ga prate.

Zlato ima i slabe strane: cijena zna godinama stajati ili padati, a kupnja i prodaja fizičkog zlata nose troškove kojih kod štednje nema. Više o tome niže, u odjeljku o rizicima.

Vrste ulaganja u zlato

U zlato se može uložiti tako da ga kupite i držite, ili tako da kupite nešto što prati njegovu cijenu. Razlika je u troškovima, porezu i tome što imate u ruci kad nešto pođe po zlu.

Fizičko zlato: poluge

Investicijske poluge izrađuju se u čistoći 999,9, odnosno 24 karata, u masama od 1 grama do 1 kilograma. Uz polugu dolazi certifikat s masom, čistoćom, nazivom proizvođača i serijskim brojem, a manje poluge često su zapakirane u plastičnu karticu koja se ne otvara.

Što je poluga veća, to je cijena po gramu bliža burzovnoj. Kod poluge od jednog grama razlika između kupovne i otkupne cijene može biti i nekoliko desetaka posto, a kod poluge od 100 grama ili kilograma zlata svega nekoliko posto. Velika poluga, s druge strane, ne može se prodati u dijelovima, pa neki ulagači radije kupe više manjih.

Fizičko zlato: kovanice

Investicijske kovanice izdaju državne kovnice, najčešće u masi od jedne unce (31,1 grama). Najpoznatije su austrijska Bečka filharmonija, kanadski Maple Leaf, južnoafrički Krugerrand i britanska Britannia, a u Hrvatskoj su tradicionalno omiljeni mali i veliki dukat Franje Josipa. Kovanica je obično nešto skuplja od poluge iste mase, ali je poznata u cijelom svijetu, lako se provjerava i lako prodaje.

Koliko danas vrijedi zlato u kovanici od jedne unce, pokazuje cijena unce zlata. Što znače brojevi utisnuti na kovanicama i polugama, objašnjeno je u članku Oznake na zlatu. Kovanice i poluge koje ste kupili možete upisati u popis svojeg zlata i pratiti koliko vrijede.

Zlatni nakit nije investicijsko zlato. U njegovoj cijeni velik je udio izrade i marže, na njega se plaća PDV, a pri prodaji se plaća uglavnom samo zlato u njemu. Vrijednost nakita koji već imate izračunat će kalkulator vrijednosti zlata.

Digitalno zlato

Neki trgovci i aplikacije nude kupnju zlata na račun, i to u iznosima od nekoliko eura. Zlato tada ne dobivate u ruke nego ga pružatelj čuva u trezoru. Kupnja je jednostavna i jeftinija od kupnje male poluge, ali sve ovisi o tome što ste točno kupili.

Važno je razlikovati dodijeljeno zlato, kad su određene poluge vođene na vaše ime i u vašem su vlasništvu, od nedodijeljenog, kad imate samo potraživanje prema pružatelju. U prvom slučaju zlato ostaje vaše i ako pružatelj propadne, u drugom ne mora. Prije kupnje provjerite uvjete, može li se zlato preuzeti fizički i koliko stoji čuvanje.

ETF i ETC na zlato

Fond kojim se trguje na burzi prati cijenu zlata, a kupuje se preko brokera kao dionica. U Europskoj uniji to su najčešće ETC-ovi (exchange-traded commodity), jer pravila za fondove ne dopuštaju fond s jednom jedinom robom. Fizički pokriveni ETC za svaki udio drži zlato u trezoru.

Prednost je niska cijena ulaska i prodaje i to što nema brige oko čuvanja. Godišnja naknada fonda uglavnom je između 0,1 i 0,4 % vrijednosti. Nedostatak je što zlato ne držite sami, a dobit se oporezuje kao kod dionica.

Dionice rudnika zlata nisu ulaganje u zlato nego u tvrtke. Prate cijenu zlata, ali pojačano, u oba smjera, i nose rizike svakog poslovanja.

Usporedba vrsta ulaganja u zlato
VrstaTroškoviPorez pri prodajiZlato u ruci
Polugerazlika kupovne i otkupne cijene, čuvanjenemada
Kovanicekao kod poluga, uz višu premijunemada
Digitalno zlatonaknade pružatelja i čuvanjaovisi o proizvodune, osim ako se preuzme
ETF / ETCnaknada brokera i fonda12 % unutar dvije godinene

Koliko raste cijena zlata

Od početka 1970. do kraja 2025. cijena zlata u eurima rasla je prosječno 8,0 % godišnje, a u zadnjih dvadeset godina 11,2 %. Tko je početkom 2006. uložio 10.000 €, krajem 2025. imao je zlato vrijedno oko 84.312 €, prije troškova. Od početka ove godine cijena je pala 0,7 %.

Prosjek skriva koliko je put bio neravan. Od 56 završenih godina u nizu njih 21 završilo je padom, a najgora je bila 2013., s padom od 30,9 %. Najdublji pad trajao je od kraja 1982. do kraja 1998., kad je zlato u eurima izgubilo 47,9 % vrijednosti, a na vrh se vratilo tek 2006. Tko je kupio na vrhu, čekao je dugo.

Cijenu zlata određuje burza u dolarima, pa na cijenu u eurima utječe i tečaj: kad dolar jača, zlato u eurima poskupljuje i kad u dolarima stoji. Uz to cijenu pokreću kamatne stope, jer zlato ne nosi kamatu pa je privlačnije kad su kamate niske, zatim inflacija, kupnje središnjih banaka i krize. Kako se određuje sama burzovna cijena, objašnjeno je na naslovnici.

Kretanje cijene zlata

Period

Valuta

Masa

20 g rast +686,46 %

0,00 €1.292 €2.583 €3.875 €5.167 €2006.2009.2012.2015.2018.2021.2023.danasCijenaZlata.hr

Prosječni godišnji prinos po razdobljima

Prosječni godišnji prinos zlata u eurima po razdobljima
RazdobljeGodišnjeUkupno
5 godina (2021.–2025.)+18,93 %+137,90 %
10 godina (2016.–2025.)+14,15 %+275,76 %
20 godina (2006.–2025.)+11,25 %+743,12 %
30 godina (1996.–2025.)+8,66 %+1.109,31 %
Od 1970. (1970.–2025.)+7,98 %+7.267,99 %

Promjena svake godine, od 1970. naovamo, stoji u tablici cijena zlata po godinama.

Porez na ulaganje u zlato

Stanje propisa: listopad 2026.

Kako se ulaganje oporezuje, ovisi o tome što kupujete.

  • Poluge i investicijske kovanice kupuju se bez PDV-a, a kad ih građanin proda, porez se ne plaća, bez obzira na dobit i koliko ih je dugo držao. Zakon o porezu na dohodak kapitalnu dobit oporezuje samo kod financijske imovine, a fizičko zlato to nije.
  • Zlatni nakit kupuje se s PDV-om od 25 %, a pri prodaji se porez također ne plaća.
  • ETF i ETC na zlato financijska su imovina. Na dobit se plaća porez na kapitalnu dobit od 12 % ako ih prodate unutar dvije godine od kupnje, a nakon dvije godine ne plaća se ništa.
  • Digitalno zlato ovisi o proizvodu. Ako posjedujete dodijeljeno fizičko zlato, vrijede pravila za zlato. Ako ste kupili potraživanje ili financijski instrument, može se oporezivati kao financijska imovina. U slučaju dvojbe pitajte Poreznu upravu.

Što se smatra investicijskim zlatom, kako se oporezuje naslijeđeno zlato i primjeri izračuna stoje u vodiču porez na zlato u Hrvatskoj.

Troškovi ulaganja u zlato

Kalkulator na vrhu računa samo rast cijene. U stvarnosti dio prinosa odlazi na troškove, a oni se jako razlikuju.

  • Razlika između kupovne i otkupne cijene. Trgovac prodaje iznad burzovne cijene, a otkupljuje ispod nje. Ta razlika je najveći trošak fizičkog zlata i plaća se jednom, pri kupnji i prodaji. Zato se fizičko zlato isplati držati dulje.
  • Premija. Kovanice i male poluge prodaju se skuplje po gramu od velikih poluga, jer je izrada malog komada skuplja.
  • Čuvanje. Najam sefa u banci stoji nekoliko desetaka do nekoliko stotina eura godišnje. Kod kuće se ne plaća ništa, ali osiguranje kućanstva vrijedne predmete obično pokriva tek do nekog iznosa.
  • Naknade fonda i brokera kod ETF-ova i ETC-ova: godišnja naknada fonda i provizija pri svakoj kupnji i prodaji.

Kako dobiti dobru cijenu kad jednom budete prodavali, opisuje članak kako prodati zlato.

Rizici ulaganja u zlato

  • Cijena može dugo padati. Zlato nije štednja s poznatim prinosom. Razdoblja u kojima je cijena godinama bila ispod kupovne nisu iznimka.
  • Nema prihoda. Dok čekate rast, zlato ne donosi ništa, a novac na štednji ili u obveznicama donosi kamatu.
  • Tečaj. Za ulagača u eurima na cijenu utječe i odnos eura i dolara.
  • Krađa i krivotvorine. Fizičko zlato treba sigurno čuvati i kupovati kod provjerenih trgovaca, uz račun i certifikat.

Ovaj tekst nije investicijski savjet. Koliko zlata ima smisla držati, ovisi o vašoj ukupnoj imovini, ciljevima i vremenu ulaganja, i o tome je dobro razgovarati s neovisnim financijskim savjetnikom.

Često postavljana pitanja

Isplati li se ulagati u zlato?

Ovisi o razdoblju i o tome što od ulaganja očekujete. Od 2006. do 2025. zlato je u eurima raslo prosječno 11,2 % godišnje, ali je bilo i dugih razdoblja pada: od kraja 1982. do kraja 1998. izgubilo je 47,9 % vrijednosti. Zlato ne donosi kamatu ni dividendu, pa zarada dolazi samo od rasta cijene.

Koliko je zlato raslo u zadnjih 20 godina?

Od početka 2006. do kraja 2025. cijena zlata u eurima porasla je 743,1 %, odnosno prosječno 11,2 % godišnje. Ulog od 10.000 € narastao bi na oko 84.312 €, prije troškova.

Je li bolje kupiti poluge ili kovanice?

Poluge imaju nižu cijenu po gramu, osobito veće. Kovanice su skuplje po gramu, ali se lakše prodaju u manjim dijelovima i lakše ih je provjeriti. Oboje je investicijsko zlato i kupuje se bez PDV-a.

Plaća li se porez na zlato kad ga prodam?

Na fizičko investicijsko zlato građanin ne plaća porez pri prodaji. Na dobit od ETF-a ili ETC-a na zlato plaća se porez na kapitalnu dobit od 12 % ako ga prodate unutar dvije godine od kupnje.

S koliko novca mogu početi ulagati u zlato?

Najmanje poluge imaju 1 gram, a udio u ETF-u može se kupiti za iznos jedne dionice ili manje. Mala poluga ima veliku razliku između kupovne i otkupne cijene, pa se ulaganje u malim komadima plaća skuplje.

Je li prinos u kalkulatoru zajamčen?

Nije. Zadani prinos je povijesni prosjek, a buduće kretanje cijene nitko ne zna. Izračun ne uključuje troškove ulaganja ni poreze i služi samo kao informacija.

Aktualne cijene metala