Cijena 1 kilograma zlata

Kilogramska poluga je veličine nešto veće čokolade i stane u dlan, ali se u njemu osjeti — zlato je gotovo dvadeset puta gušće od vode. Volumen joj je oko pedeset dva kubna centimetra, manje od male limenke. Tko je prvi put uzme u ruku, obično ga iznenadi koliko je teška za svoju veličinu.

Ovo je standardna gramaža profesionalnog trgovanja izvan Londona. Londonska burza za isporuku između banaka koristi poluge od oko dvanaest i pol kilograma, no kilogramska poluga u čistoći 999,9 postala je standard na azijskim tržištima i kod švicarskih rafinerija, pa je najlikvidniji oblik u kojem privatna osoba može držati veću količinu zlata.

Premija nad spot cijenom je najniža od svih gramaža dostupnih maloprodaji, često svega nekoliko postotnih bodova. Razlika prema stogramskoj poluzi nije dramatična, ali na ovom iznosu i jedan postotni bod znači ozbiljan novac. Isto vrijedi i pri prodaji: odbitak od spot cijene je postotno najmanji.

Nedostatak je nedjeljivost. Kilogram se prodaje cijeli ili nikako, pa tko treba dio sredstava mora prodati sve i ponovno kupiti manju količinu, plativši premiju dvaput. Zbog toga mnogi radije drže više stogramskih poluga, prihvaćajući nešto višu premiju u zamjenu za mogućnost prodaje u dijelovima.

Pohrana i osiguranje na ovoj razini nisu sporedno pitanje. Polica osiguranja kućanstva gotovo sigurno ne pokriva takav iznos, sef u banci ima naknadu koja se mjeri godišnje, a pohrana kod trgovca znači izloženost njegovoj poslovnoj sudbini. Svaka od tih mogućnosti ima svoju cijenu koju treba uračunati u prinos.