Cijena zlata u BiH

Zlato se na svjetskom tržištu kotira u dolarima po troy unci, a cijena u eurima dobiva se preko tečaja. Za BiH je korak jednostavniji nego za većinu valuta: konvertibilna marka vezana je uz euro stalnim tečajem od 1,95583 KM, koji Centralna banka BiH održava od 2001. Cijena u eurima zato se samo pomnoži tim brojem, a cijena u KM kreće se točno kao cijena zlata u eurima.

Cijena na ovoj stranici je burzovna i osvježava se svakih pet minuta. Odnosi se na čisto zlato; cijena predmeta niže finoće dobije se množenjem s udjelom zlata, kao u tablici gore. Otkupljivači i zlatarne plaćaju manje od burzovne cijene, a prodaju skuplje, jer u cijenu ulaze troškovi i marža. Vrijednost svog predmeta izračunajte u kalkulatoru.

U BiH se na zlato plaća PDV po jedinstvenoj stopi od 17 %, i na nakit i na investicijske poluge i zlatnike. Uprava za indirektno oporezivanje ne razmatra ukidanje PDV-a na investicijsko zlato, iako je to predlagano u parlamentu Federacije BiH.

U tome je glavna razlika prema Hrvatskoj, gdje je investicijsko zlato oslobođeno PDV-a, a nakit se oporezuje sa 25 %. Pravila u Hrvatskoj objašnjena su u članku porez na zlato.

Predmete od zlata u BiH nadziru entiteti, svaki po svom zakonu. U Federaciji BiH to je Zakon o predmetima od plemenitih metala iz 2012., a u Republici Srpskoj Zakon o predmetima od dragocjenih metala, na snazi od kraja studenoga 2025.

Oba dopuštaju finoće zlata 999, 950, 916, 840, 750 i 585. Federacija dopušta i 500, odnosno 12 karata, dok je u Republici Srpskoj najniža finoća 585, a zlatnici smiju imati i 900. Zlato 375 od 9 karata, koje je u Hrvatskoj dopušteno, ne smatra se zlatom ni u jednom entitetu.

Prije prodaje predmet mora biti ispitan i žigosan: u Federaciji federalnim žigom Zavoda za mjeriteljstvo, u Republici Srpskoj republičkim žigom Republičkog zavoda za standardizaciju i metrologiju. U Republici Srpskoj rabljeni nakit smiju otkupljivati samo otkupljivači upisani u registar tog zavoda.

Zakoni se ne primjenjuju na kovanice koje su zakonsko sredstvo plaćanja. Republika Srpska izričito izuzima i investicijsko zlato, a Federacija poluge kojima se trguje u bankama i predmete u vlasništvu pojedinca. Značenje oznaka poput 585 i 750 objašnjeno je u članku Oznake na zlatu.

Hrvatska je u Europskoj uniji, a pravila EU investicijsko zlato izjednačuju s gotovinom. Zlatnici s najmanje 90 % zlata i poluge s najmanje 99,5 % vrijedni 10.000 eura ili više moraju se pri ulasku u EU ili izlasku iz nje prijaviti carini, kako navodi i Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Na strani BiH gotovina iznad 10.000 eura također se prijavljuje na graničnom prijelazu. Prije puta s većom količinom zlata pravila je najbolje provjeriti kod Uprave za indirektno oporezivanje.