Cijena 1 unce zlata

Naziv dolazi od francuskog grada Troyesa, gdje se u srednjem vijeku održavao veliki sajam na kojem su trgovci s cijelog kontinenta trebali zajedničku mjeru. Sustav troy utega preživio je metrizaciju upravo zato što se na njemu izgradilo trgovanje plemenitim metalima, pa se promjena mjere nikad nije isplatila. Danas se u troy uncama kotiraju zlato, srebro, platina i paladij, dok se gotovo sve ostalo mjeri metrički.

Razlika prema običnoj unci nije zanemariva. Troy unca je oko deset posto teža, pa zamjena jedne s drugom pri računanju vrijednosti daje pogrešku od desetine iznosa. Kod većih količina to je razlika koja se osjeti, a pogreška je česta jer obje mjere u engleskom nose isto ime.

Najpoznatije kovanice imaju točno jednu troy uncu čistog zlata: južnoafrički Krugerrand, kanadski Maple Leaf, austrijski Bečki filharmoničari, američki Orao i britanska Britannia. Krugerrand je pritom teži od unce jer je legiran bakrom radi tvrdoće, pa sadrži jednu uncu zlata u ukupnoj masi od 33,93 grama. Ostale navedene kovanice izrađene su u čistoći 999,9, pa im je ukupna masa jednaka masi zlata.

Kovanice i poluge iste mase razlikuju se po premiji. Kovanica je skuplja jer je kovanje složenije i jer nosi jamstvo države izdavateljice, ali je zato prepoznatljivija pri prodaji i često se otkupljuje po boljoj cijeni od nepoznate poluge. Za manje iznose ta razlika se isplati, za veće obično ne.

Cijena unce je i brojka koju mediji navode kad izvještavaju o zlatu. Kad se u vijestima kaže da je zlato probilo neku razinu, gotovo uvijek se misli na cijenu troy unce u američkim dolarima, koja se od cijene u eurima razlikuje za tečaj.