Zlatne rezerve po državama: koja država ima najviše zlata

Ažurirano: listopad 2026.

Na popisu je 40 država s najvećim službenim zlatnim rezervama, prema podacima koje središnje banke objavljuju same ili preko Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Najnoviji podaci su za rujan 2026., a vrijednost u eurima računa se iz današnje burzovne cijene zlata. Hrvatska je, s objašnjenjem zašto nema zlata, na kraju.

Popis država po zlatnim rezervama

Tablica pokazuje službene rezerve monetarnog zlata, odnosno zlata koje drže središnja banka i država. Vrijednost je izračunata iz današnje cijene od 3.654 € za uncu. Stupac „Stanje“ kaže na koji se mjesec podatak odnosi, jer države izvještavaju različitim tempom.

• * Turska: Turska središnja banka MMF-u prijavljuje oko 790 t, ali u to ubraja i zlato koje kod nje drže domaće poslovne banke. World Gold Council ga izuzima, pa je ovdje njegov iznos.
• * Azerbajdžan: Zlato ne drži središnja banka nego Državni naftni fond (SOFAZ), koji ga ubraja u službene rezerve države.

Države s najviše zlata

Sjedinjene Američke Države

SAD drže 8.134 tona zlata, više od petine svih službenih rezervi svijeta, i ta se količina od početka stoljeća nije promijenila. Više od polovice, 147,3 milijuna unci, leži u Fort Knoxu. U knjigama ministarstva financija zlato se i danas vodi po zakonskoj cijeni od 42,22 dolara za uncu, utvrđenoj 1973., pa mu je knjigovodstvena vrijednost tek stotinjak puta manja od tržišne.

Njemačka

Bundesbank ima 3.349 tona, najviše u Europi. Zlato je stizalo u pedesetima i šezdesetima, kad je Njemačka imala velike trgovinske viškove, a dobar dio ostao je u inozemstvu. Prema Bundesbanci, nešto više od polovice danas je u Frankfurtu, oko 37 % u Federalnim rezervama u New Yorku, a ostatak u Bank of England.

Italija i Francuska

Italija (2.452 t) i Francuska (2.437 t) imaju gotovo jednako, ali su do toga došle različito. Italija prema podacima ESB-a od 1999. ima točno istu količinu, unca do unce. Francuska je od 2004. do 2009. prodala oko 590 tona. Kod obiju zlato čini velik dio pričuva, jer se u pričuve računaju samo strane valute, a euro to za njih nije.

Kina

Kineska središnja banka ima 2.410 tona (podatak za rujan 2026.) i posljednjih godina kupuje gotovo svaki mjesec. Od kraja 2015. rezerve su joj narasle za 647 tona. Zlato je ipak tek mali dio kineskih pričuva, oko 9 % prema World Gold Councilu, jer su one daleko najveće na svijetu.

Dio analitičara tvrdi da Kina stvarno ima znatno više zlata nego što prijavljuje. Société Générale je krajem 2025. procijenio da kineska središnja banka kupuje i do deset puta više od službenih brojki i da ukupno ima više od 5.000 tona. Takve procjene oslanjaju se na neizravne tragove, poput uvoza zlata iz Londona, i ne mogu se provjeriti. Službeni podatak je samo onaj koji objavi kineska uprava za devize, pa je on i u tablici.

Rusija

Ruska središnja banka ima 2.264 tona. Do 2020. bila je jedan od najvećih kupaca na svijetu, a od 2022., kad su zapadne sankcije zamrznule dio njezinih deviznih pričuva u inozemstvu, zlato joj je postalo važnije, jer ga drži u zemlji.

Švicarska

Švicarska narodna banka ima 1.040 tona, a s 114,4 grama po stanovniku daleko je ispred svih velikih država. Krajem devedesetih imala je oko 2.600 tona, dva i pol puta više, ali je velik dio prodala nakon što je 2000. ukinuta zlatna podloga franka.

Indija, Japan i Poljska

Indija (881 t) i Japan (846 t) imaju sličnu količinu, ali Indija je od 2015. kupila više od 300 tona. Poljska je na 10. mjestu s 673 tona, a krajem 2015. imala je 103. To je najveći rast među državama Europske unije.

Tko kupuje zlato

Središnje banke zlato su desetljećima uglavnom prodavale. Od 2010. zajedno više kupuju nego prodaju, a od 2022. kupuju rekordne količine. Ovo su središnje banke koje su od kraja 2015. kupile najviše:

Koliko zlata imaju sve središnje banke

• Međunarodni monetarni fond: 90,5 milijuna unci, oko 2.814 tona. Fond bi u tablici bio treći, iza SAD-a i Njemačke.
• Europska središnja banka: 508 tona, koje su joj prenijele središnje banke europodručja.
• Europodručje u cjelini, s ESB-om: 10.807 tona, više od SAD-a.

Zašto središnje banke drže zlato

Zlato je jedina pričuva koja nije ničiji dug. Državna obveznica ili depozit vrijede onoliko koliko je pouzdan onaj tko ih je izdao, a zlato ne ovisi ni o jednoj državi ni valuti i ne može se zamrznuti ako se čuva kod kuće. Zato ga banke drže kao osiguranje za krize, iako ne donosi kamatu. Kako se ta ista logika primjenjuje na ulaganje građana, objašnjava vodič ulaganje u zlato.

Zlatne rezerve Hrvatske

Hrvatska i susjedi

Od susjednih država najviše zlata imaju Austrija i Mađarska. Srbija ima 55,1 t, a Bosna i Hercegovina 3,5 t (podatak za prosinac 2024.). Slovenija ima 4,2 t.

Metodologija

Izvori

• ESB: Europska središnja banka (ESB), Reserve assets (RAS)
• MMF: Međunarodni monetarni fond, International Reserves and Foreign Currency Liquidity (IRFCL)
• SAFE: Državna uprava za devize NR Kine (SAFE), službena pričuva
• CBU: Središnja banka Uzbekistana, međunarodne pričuve
• NBS: Narodna banka Srbije, devizne rezerve
• CBBH: Centralna banka Bosne i Hercegovine, godišnji izvještaj
• WGC: World Gold Council, World official gold holdings (listopad 2026.)
• Svjetska banka, broj stanovnika (SP.POP.TOTL)
• Vlada RH, odgovor na zastupničko pitanje o prodaji zlata (2015.)
• HNB: Podijeljene dionice bivše SFRJ u BIS-u
• Odluka ESB-a (EU) 2023/135 o prijenosu pričuva HNB-a
• US Treasury: Status Report of U.S. Government Gold Reserve
• MMF: Gold in the IMF
• Kitco: procjena Société Générale o kineskim rezervama (2025.)
• LBMA: službeni sektor na turskom tržištu zlata
• Trend: zlato Državnog naftnog fonda Azerbajdžana