Zašto zlato tamni i ostavlja trag na koži

Nakit gotovo nikad nije od čistog zlata, jer je čisto zlato premeko za svakodnevno nošenje. Zlatu se dodaju bakar i srebro, ponekad cink, nikal ili paladij, a o tim dodacima ovisi i boja legure. Bakar na zraku oksidira i tamni, a srebro u dodiru sa sumporom stvara crnu prevlaku, istu koja se hvata na srebrni pribor za jelo.

Zato vrijedi jednostavno pravilo: što je u predmetu manje zlata, to lakše potamni. To navodi i Gemološki institut Amerike, poznat kao GIA. Koliko je zlata u predmetu, pokazuje oznaka na njemu:

Prsten od 9 karata više je od polovice bakar i srebro, pa tamni brže od prstena od 18 karata. Sve oznake i što znače objašnjeni su u članku Oznake na zlatu.

Proces ubrzavaju znoj, parfem, sredstva za čišćenje i klor. GIA savjetuje da nakit ne dolazi u dodir s klorom i izbjeljivačima, jer mogu oštetiti legure. Zato prsten zna potamnjeti nakon ljeta na moru ili sezone u bazenu.

Crni trag ispod prstena ili narukvice ne znači da je zlato loše. Američko udruženje zlatara Jewelers of America navodi da u više od 99 % slučajeva uzrok nije kvaliteta zlata, a najčešći krivac je kozmetika.

Mnoge kreme, puderi i sredstva za sunčanje sadrže cinkov oksid, titanijev dioksid ili željezni oksid. Ti su spojevi tvrđi od zlata, pa s nakita bruse sitne čestice kovine. Tako sitne čestice ne sjaje nego izgledaju kao crna prašina, koja se uhvati za kožu ili odjeću.

Drugi uzrok je znoj. Kod nekih ljudi znoj sadrži više sumpora, a on s bakrom i srebrom iz legure stvara tamnu prevlaku. Isto udruženje savjetuje da se prsten češće skida i da se na prste ne nanosi puder s cinkovim oksidom.

Trag je bezopasan i ispire se sapunom. Ako se ponavlja s istim komadom, a kozmetiku ne mijenjate, uzrok je najčešće niska karataža ili sloj pozlate koji se istrošio.

Zelenkast trag ostavlja bakar. Znoj i kiselina na koži s bakrom iz legure stvaraju zelene bakrene soli, koje se prenose na kožu. Najčešće se javlja kod nakita niske karataže i kod pozlaćenih predmeta kojima se istrošio gornji sloj.

Crvenkasta nijansa na samom nakitu također dolazi od bakra. Rozo i crveno zlato namjerno imaju više bakra: crveno zlato od 18 karata je 75 % zlata i 25 % bakra. Takav nakit zato prije potamni od žutog zlata iste karataže, a prevlaka se čisti isto kao i kod njega.

Crvenilo, svrbež ili osip ispod nakita nije isto što i trag. To može biti alergija na neku od kovina u leguri, najčešće na nikal. Američka akademija za dermatologiju nikal ubraja među najčešće uzroke alergijskog kontaktnog dermatitisa koji se mogu spriječiti. Savjetuje da se nakit skine dok osip ne prođe; ako se osip vrati kad se nakit ponovno stavi, vjerojatna je alergija na kovinu, a potvrditi je može dermatolog.

Nikal se često nalazi u bijelom zlatu, dok bijelo zlato s paladijem nikla nema. U Europskoj uniji nakit koji dugo dodiruje kožu smije otpuštati najviše 0,5 mikrograma nikla po kvadratnom centimetru tjedno, a nakit za pirsing 0,2.

Ako se ispod žute boje pojavi siva, bijela ili bakrena kovina, predmet nije od zlata nego je pozlaćen. Pozlata je tanak sloj zlata nanesen na mjed, bakar ili srebro. Nošenjem se troši, najčešće na rubovima prstena i na kopčama, a ispod nje ostaje kovina koja tamni i boji kožu.

Pravo zlato ne može „pustiti boju“, jer je ista legura kroz cijeli predmet. Razliku najlakše otkriva oznaka:

Bijelo zlato ne tamni nego požuti, i to iz drugog razloga. Nakit od bijelog zlata presvlači se tankim slojem rodija, koji mu daje sjajnu bijelu boju. Kad se rodij istroši, vidi se prava boja legure, blago žućkasta ili sivkasta.

Zlata u predmetu pritom nije manje i vrijednost se ne mijenja. Zlatar može predmet ponovno rodirati. Više o tome u članku Bijelo zlato.

Ne. Vrijednost zlatnog predmeta određuju masa i čistoća, a prevlaka na površini ne mijenja ni jedno ni drugo. Otkupljivač računa koliko je čistog zlata u predmetu i množi to s današnjom cijenom grama zlata, bez obzira na to sja li predmet.

Vrijednost svog predmeta možete izračunati u kalkulatoru, a što provjeriti prije prodaje opisano je u članku Kako prodati zlato.