U nastavku je redom ono što možete provjeriti sami, što od toga stvarno nešto govori, i kako pravo zlato prepoznaju zlatari.
Prvo pogledajte oznaku
Najbrža provjera je i najpouzdanija od onih koje možete napraviti sami. Pravo zlato gotovo uvijek nosi oznaku čistoće: broj od tri znamenke, najčešće 585 ili 750, utisnut na kopči lančića, unutarnjoj strani prstena ili ušici privjeska. Što koji broj znači, objašnjava članak Oznake na zlatu.
U Hrvatskoj predmet od zlata smije doći na tržište tek kad ga ispita i žigoše Državni zavod za mjeriteljstvo, kako propisuje Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina. Uz oznaku čistoće zato stoje znak proizvođača i državni žig. Iznimke su zlatni predmeti lakši od 3 grama, starine, kovani novac i predmeti sa žigom priznatim iz druge države Europske unije.
Oznaka ipak nije dokaz. Utisnuti broj nije teško krivotvoriti, a stariji ili ručno rađeni nakit često je nema. Predmet bez oznake ne mora biti lažan, kao što predmet s oznakom ne mora biti pravi.
Oznake koje znače da zlato nije puno
Neke oznake izgledaju kao oznaka čistoće, a zapravo kažu da je zlato samo tanak sloj preko drugog metala:
- GP, GEP, HGE: pozlaćeno, sloj zlata nanesen elektrolizom
- GF, RGP, Doublé: deblji sloj zlata spojen s podlogom, ali i dalje samo sloj. Oznaka 14K GF ne znači 14 karata.
- 925 na predmetu žute boje: pozlaćeno srebro, koje vrijedi kao srebro 925
Pozlatu često odaje i sam predmet: na rubovima, kopči i mjestima koja se najviše troše ispod žute boje proviruje srebrnasta ili crvenkasta.
Kućni testovi za zlato: što vrijede
Kućni testovi mogu otkriti lošu krivotvorinu, ali nijedan ne može potvrditi da je zlato pravo. Neki od njih uz to oštećuju predmet.
Magnet
Zlato nije magnetično, pa se pravo zlato ne lijepi za magnet. Ali ne lijepe se ni mjed, bakar ni aluminij, od kojih se krivotvorine najčešće rade. Ako se predmet lijepi, u njemu je željezo ili nikal i nije od zlata, ili ima čeličnu oprugu u kopči. Ako se ne lijepi, to ne znači ništa. Uzmite jači magnet, iz zvučnika ili s alata, jer onaj s hladnjaka je preslab.
Test keramikom
Predmet se lagano povuče po neglaziranoj keramici, na primjer po dnu šalice. Zlato ostavlja zlatnožuti trag, a mnoge krivotvorine sivi ili crni. Test se temelji na istom načelu kao probirni kamen kojim se zlato provjerava stoljećima, ali kod kuće ostavlja ogrebotinu, a deblja pozlata ga prođe jer se troši samo površina. Za bijelo zlato ne vrijedi, jer ostavlja sivi trag kao i drugi bijeli metali.
Ocat, zub i plamen
Tri testa koja se često spominju i gotovo ništa ne govore:
- Ocat. Zlato s octom ne reagira, ali kratko vrijeme ne reagira ni većina drugih kovina. Otkrit će samo vrlo jeftin predmet koji promijeni boju.
- Zub. Čisto zlato je mekano i na njemu ostaje trag zuba, ali nakit od 14 karata je tvrd i trag neće ostaviti. Olovo je mekše od oba. Test oštećuje i predmet i zub.
- Plamen. Zlato u plamenu upaljača ne potamni, a neke krivotvorine potamne. Pozlata test prođe, a toplina može oštetiti kamenje i lemljena mjesta.
Gustoća: jedini kućni test koji nešto mjeri
Zlato je jedan od najtežih metala. Kubni centimetar čistog zlata teži 19,3 grama, a mjedi koja izgleda slično tek oko 8,5 grama. Zato se gustoća dade izmjeriti kod kuće, uz vagu koja mjeri na stotinku grama:
- Izvažite predmet na suho i zapišite masu.
- Na vagu stavite čašu vode i vagu postavite na nulu.
- Predmet na koncu uronite u vodu, tako da ne dodiruje dno ni stijenke čaše. Vaga pokaže nekoliko desetinki grama. To nije masa predmeta, jer njega drži konac, nego uzgon: voda gura predmet prema gore, a predmet nju jednakom silom prema dolje, na vagu. Uzgon je jednak težini vode koju je predmet istisnuo, a gram vode zauzima kubni centimetar. Broj na vagi zato je obujam predmeta u kubnim centimetrima.
- Masu iz prvog koraka podijelite tim brojem.
Prsten od 6,00 grama koji istisne 0,44 grama vode ima gustoću 13,6, što odgovara zlatu od 14 karata. Usporedite rezultat s tablicom:
| Metal | Gustoća (g/cm³) |
|---|---|
| Zlato 999 (24 karata) | 19,3 |
| Zlato 916 (22 karata) | 17,7–17,9 |
| Zlato 750 (18 karata) | 15,2–15,9 |
| Zlato 585 (14 karata) | 12,9–14,6 |
| Zlato 375 (9 karata) | 11,1–11,9 |
| Srebro 925 | 10,4 |
| Mjed (žuta mjed) | 8,4–8,7 |
| Volfram | 19,3 |
Test ima granice. Kod predmeta lakših od pet grama kuhinjska vaga je preneprecizna, pa rezultat može odstupiti za cijelu karatažu. Kamenje, šuplji dijelovi i mjehurići zraka na predmetu kvare mjerenje. A volfram ima gotovo istu gustoću kao zlato, pa ga ovaj test ne može razlikovati od zlata.
Kako zlato provjeravaju zlatari
Pouzdan odgovor daju tek metode kojima se služe zlatari, otkupljivači i rafinerije. Kod nas se zlato najčešće provjerava na jedan od ova tri načina:
- Kiselinom na probirnom kamenu. Predmetom se povuče crta po crnom kamenu, a na trag se kapnu kiseline različite jakosti. Trag koji izdrži kiselinu za određenu karatažu ima barem toliko zlata. Na predmetu ostaje jedva vidljiva ogrebotina.
- Rendgenskim uređajem. Rendgenska fluorescencija, skraćeno XRF, za nekoliko sekundi očita sastav metala, bez ikakvog oštećenja. Ali vidi samo tanak površinski sloj, pa debelu pozlatu ili drugi metal u unutrašnjosti ne otkriva.
- Kupelacijom. Talioničko ispitivanje uzorak rastali i izdvoji čisto zlato. Najtočnija je metoda, ali uništava uzorak, pa se koristi pri preradi i službenom ispitivanju, a ne za procjenu nakita.
Za građane su tu zlatari i otkupljivači. Državni zavod za mjeriteljstvo zlato ispituje i žigoše na zahtjev proizvođača i trgovaca, a ne pojedinaca.
Kako prepoznati lažnu polugu ili zlatnik
Investicijsko zlato krivotvori se drukčije od nakita. Najopasnije su poluge s jezgrom od volframa presvučenom slojem pravog zlata: imaju pravu masu, pravu veličinu i prolaze površinski pregled. Otkriva ih ultrazvuk, jer zvuk kroz volfram putuje znatno brže nego kroz zlato, ili uređaji koji mjere električnu vodljivost cijele poluge.
Prije i nakon kupnje provjerite:
- masu i mjere u odnosu na podatke kovnice. Prava unca zlata teži 31,10 grama, a krivotvorina točne mase obično je deblja ili šira, jer je od lakšeg metala.
- certifikat sa serijskim brojem koji odgovara onom na poluzi, i neoštećeno pakiranje
- kod zlatnika, zvuk: pravi zlatnik pri laganom udarcu zvoni dugo i visoko, a krivotvorina kratko i tupo
Najbolja zaštita je kupnja kod poznatog trgovca, s računom. Ponuda znatno ispod burzovne cijene, koju vidite na stranici s cijenom zlata, gotovo je uvijek znak da nešto nije u redu. Što još treba znati prije kupnje, piše u vodiču ulaganje u zlato.
Pirit, „lažno zlato“ iz prirode
Pirit je mineral koji se zbog boje zove i zlatom budala. Razlikuje se lako: tvrd je i lomljiv, a zlato mekano i savitljivo. Raste u oštrim kockastim kristalima, gotovo četiri puta je lakši od zlata i na keramici ostavlja zelenkastocrni trag, a ne žuti. Komadić pirita nema vrijednost zlata.
Ako je zlato pravo, koliko vrijedi
Vrijednost ovisi samo o masi i čistoći. Lančić od 10 grama s oznakom 585 sadrži 5,85 grama čistog zlata, a koliko je to danas u eurima, pokazuje cijena zlata od 14 karata. Za bilo koji predmet račun će napraviti kalkulator vrijednosti zlata.
Kalkulator pokazuje burzovnu vrijednost metala. Otkupljivač će ponuditi manje, jer u cijenu uračunava svoj trošak. Kako dobiti što bolju ponudu, piše u članku kako prodati zlato.
Često postavljana pitanja
Kako provjeriti zlato kod kuće?
Najprije pogledajte oznaku čistoće, zatim isprobajte magnet i, ako imate preciznu vagu, izmjerite gustoću. Ti testovi mogu otkriti lošu krivotvorinu, ali ne mogu potvrditi da je zlato pravo. Pouzdan odgovor daje samo zlatar ili otkupljivač.
Lijepi li se pravo zlato za magnet?
Ne. Zlato nije magnetično. Ali nisu ni mjed, bakar ni aluminij, pa predmet koji se ne lijepi za magnet nije zbog toga pravo zlato. Magnet otkriva samo krivotvorine sa željezom ili niklom.
Je li test octom pouzdan?
Nije. Zlato s octom ne reagira, ali kratko vrijeme ne reagira ni većina drugih kovina. Ocat može otkriti samo vrlo jeftinu krivotvorinu koja promijeni boju.
Kako provjeriti bijelo zlato?
Bijelo zlato nosi iste oznake kao žuto: 585 ili 750. Kućni testovi kod njega pomažu još manje, jer je presvučeno rodijem, a srebro i platina izgledaju slično. Najsigurnije je provjeriti oznaku i odnijeti predmet zlataru.
Gdje se u Hrvatskoj može provjeriti zlato?
Kod zlatara ili otkupljivača zlata, koji zlato provjeravaju kiselinom ili rendgenskim uređajem. Državni zavod za mjeriteljstvo ispituje i žigoše predmete, ali na zahtjev proizvođača i trgovaca, ne građana.
Mogu li pozlaćeni predmeti proći testove?
Mogu. Deblja pozlata prođe i test keramikom i površinski rendgenski pregled, jer oba gledaju samo površinu. Pozlatu najčešće odaju oznake GP, GF ili HGE i istrošeni rubovi kroz koje se vidi druga boja.
Izvori
- Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina: obveza ispitivanja i žigosanja, iznimke, dopuštene čistoće
- Državni zavod za mjeriteljstvo
- Wikipedia: Gold: gustoća zlata
- Wikipedia: Tungsten: gustoća volframa
- Wikipedia: Touchstone (assaying)
- Wikipedia: X-ray fluorescence
- Wikipedia: Fire assay
- Wikipedia: Pyrite