Dosad se isplatilo svakome tko je kupovao dovoljno dugo, a na kraćim razdobljima ishod je ovisio o trenutku. Tko je od siječnja 1999. do listopada 2026. svaki mjesec kupio zlata za 100 €, uplatio je ukupno 33.400 € i skupio 1.580 g zlata, koje po burzovnoj cijeni vrijedi 186.012 €. To odgovara prosječnom godišnjem prinosu od 10,7 % na uplate, prije troškova kupnje.
Ista računica na kraćim razdobljima izgleda drukčije. Kupnja kroz deset godina završila je u plusu u svim slučajevima, a kroz pet godina u 249 od 275 slučajeva: najlošiji petogodišnji plan, započet u prosincu 2009., završio je s 10,0 % gubitka. U dolarima, gdje podaci sežu dalje, i dvadeset godina kupnje od kolovoza 1979. završilo je s 32 % gubitka.
Što je štednja u zlatu
Mjesečna kupnja zlata, koju trgovci često nude pod nazivom štednja u zlatu, plan je u kojem se svaki mjesec za zlato izdvaja isti iznos, bez obzira na cijenu. Kad je zlato jeftinije, isti iznos kupi više grama, a kad je skuplje, manje. U ulaganju se to zove uprosječivanje troška (engl. dollar-cost averaging): ne bira se trenutak kupnje, nego se kupuje po prosjeku cijena kroz dulje vrijeme.
U primjeru od 1999. prosječna nabavna cijena iznosi 21,13 € po gramu, dok je gram u listopadu 2026. prosječno stajao 117,70 €. Izračun u ovom članku pretpostavlja kupnju po prosječnoj burzovnoj cijeni mjeseca. Što se stvarno plaća kod trgovca, opisuje odjeljak o marži niže.
Koliko je donijelo 100 € mjesečno od 1999.
Graf uspoređuje ukupno uplaćen novac i vrijednost skupljenog zlata na kraju svake godine. Uplate rastu ravnomjerno, 1.200 € godišnje, a vrijednost zlata prati cijenu. Zato krivulja nije glatka: tijekom 2013. vrijednost je pala s 49.948 € na 35.697 €, iako je i te godine uplaćeno novih 1.200 €. Zlato je i tada vrijedilo više od dotad uplaćenih 18.000 €, ali se na vrijednost s kraja 2012. vratilo tek 2018., uz redovite uplate cijelo to vrijeme.
100 € svaki mjesec od 1999.: uplaćeno i vrijednost zlata
- Vrijednost skupljenog zlata
- Ukupno uplaćeno
Koliko je važno trajanje
Jedan primjer ovisi o tome kada je počeo. Zato tablica uzima svaki mogući mjesec početka od siječnja 1999. i provjerava kako je završio plan od tri, pet, deset, petnaest i dvadeset godina. Dobit je izražena prema ukupno uplaćenom iznosu.
| Trajanje | Završilo u plusu | Najlošiji ishod | Srednji ishod | Najbolji ishod |
|---|---|---|---|---|
| 3 godine | 252 od 29984 % | pad −22,26 %početak: siječanj 2011. | rast +14,41 % | rast +83,33 %početak: ožujak 2023. |
| 5 godina | 249 od 27590 % | pad −9,98 %početak: prosinac 2009. | rast +27,47 % | rast +114,55 %početak: ožujak 2021. |
| 10 godina | 215 od 215100 % | rast +3,26 %početak: listopad 2008. | rast +49,27 % | rast +182,77 %početak: ožujak 2016. |
| 15 godina | 155 od 155100 % | rast +50,63 %početak: listopad 2003. | rast +85,28 % | rast +219,57 %početak: ožujak 2011. |
| 20 godina | 95 od 95100 % | rast +109,50 %početak: siječanj 1999. | rast +144,95 % | rast +311,55 %početak: ožujak 2006. |
Što je plan trajao dulje, to je ishod manje ovisio o početku. Najlošiji planovi do deset godina zahvatili su vrh cijene iz 2012. i godine pada nakon njega. Treba znati i ograničenje ove tablice: euro postoji tek od 1999., a zlato je tada bilo blizu dna dugog pada, pa je cijelo razdoblje za njega bilo povoljno. Odjeljak o dolarima, niže, pokazuje kako to izgleda kroz dulju povijest.
Kupiti zlato svaki mjesec ili sve odjednom
Česta je dvojba onih koji već imaju ušteđevinu: kupiti zlato odjednom ili ga rasporediti na mjesečne kupnje. Graf za svaku godinu početka uspoređuje 100 € mjesečno s istim ukupnim iznosom uloženim odjednom, u siječnju te godine.
Dobit na uloženo: kupnja svaki mjesec i isti iznos odjednom, po godini početka
Trajanje kupnje
- 100 € svaki mjesec
- Isti iznos odjednom
Kroz deset godina ulaganje odjednom dalo je više u 195 od 215 mogućih razdoblja. Razlog nije u vještini nego u računu: cijena je u većini razdoblja rasla, a novac uložen odjednom bio je u zlatu svih deset godina, dok je kod mjesečne kupnje u prosjeku bio uložen upola kraće. Mjesečna kupnja prošla je bolje samo ondje gdje je cijena nakon početka prvo pala: na grafu su to planovi započeti 2012. i 2013.
Mjesečna kupnja zato ne donosi veću zaradu, nego uži raspon ishoda. Najlošiji petogodišnji ishod kod kupnje odjednom bio je 20 % gubitka (kupnja u rujnu 2012.), a kod mjesečne 10 % gubitka. Usporedba uz to vrijedi samo za onoga tko cijeli iznos ima prvog dana. Tko zlato kupuje od plaće, taj izbor nema: njemu je mjesečna kupnja jedini način, a pitanje je samo koliko dugo.
Kada kupiti zlato: vrijedi li čekati nižu cijenu
Mnogi odgađaju kupnju u nadi da će cijena pasti. Koliko bi savršeno pogađanje stvarno donijelo, pokazuje usporedba triju kupaca koji su od 1999. do 2025. ulagali isti iznos, 1.200 € godišnje, ukupno 32.400 €.
- Kupac koji je svake godine pogodio najjeftiniji mjesec imao bi zlata u vrijednosti 198.239 €.
- Kupac koji je kupovao svaki mjesec imao bi 185.068 €, što je 6,6 % manje od savršenog pogađanja.
- Kupac koji je svake godine kupio u najskupljem mjesecu imao bi 171.376 €, što je 7,4 % manje od mjesečne kupnje.
Razlika između najboljeg i najlošijeg mogućeg odabira mjeseca, kroz 27 godina, iznosi 15,7 %. Za ishod je bilo neusporedivo važnije koliko se dugo kupovalo nego u kojem mjesecu. Najjeftiniji mjesec ionako se zna tek kad godina završi.
Što izračun ne uključuje: marža na male poluge
Sve brojke dosad računaju s burzovnom cijenom. Trgovac zlato prodaje skuplje od nje, a ta je razlika (marža ili premija) u postotku to veća što je poluga ili kovanica manja. Za 100 € po burzovnoj cijeni danas se dobije oko 0,85 g zlata, pa bi mjesečna kupnja značila kupnju najmanjih i po gramu najskupljih poluga. Tablica pokazuje koliko bi od rezultata iz prvog primjera ostalo uz različite marže pri svakoj kupnji.
| Marža pri kupnji | Vrijednost zlata | Dobit na uplaćeno |
|---|---|---|
| bez marže | 186.012 € | +457 % |
| 5 % | 177.154 € | +430 % |
| 10 % | 169.102 € | +406 % |
| 15 % | 161.750 € | +384 % |
| 20 % | 155.010 € | +364 % |
Marža se može smanjiti rjeđom kupnjom većih komada. Kupnja za 300 € svaka tri mjeseca umjesto 100 € svaki mjesec dala bi po burzovnoj cijeni gotovo isti rezultat (razlika od 0,9 %), a veći komad u pravilu nosi manju maržu po gramu. Koliko čistog zlata vrijedi u pojedinoj masi, pokazuju stranice cijena grama zlata i cijena unce zlata.
Izračun ne uključuje ni razliku između kupovne i otkupne cijene pri prodaji, čuvanje ni porez. Te troškove opisuje vodič ulaganje u zlato, a oporezivanje porez na zlato u Hrvatskoj.
Dulja povijest: mjesečna kupnja u dolarima od 1971.
Cijena zlata u dolarima slobodno se određuje od 1971., pa ondje ima više od pola stoljeća podataka, uključujući dva desetljeća nakon vrha iz 1980. u kojima je zlato gubilo vrijednost. Uz 100 $ mjesečno, plan od deset godina završio je u plusu u 416 od 551 slučajeva (75 %), a plan od dvadeset godina u 360 od 431 slučajeva (83 %).
Najlošiji dvadesetogodišnji plan počeo je u kolovozu 1979.: nakon 240 uplata zlato je vrijedilo 32 % manje od uplaćenog. Tko je tada cijeli iznos uložio odjednom, prošao je još lošije: najlošiji takav ishod bio je 59 % gubitka (kupnja u rujnu 1980.). Dugo trajanje dakle smanjuje rizik, ali ga ne uklanja. Isto razdoblje iz ugla kupovne moći opisuje članak je li zlato zaštita od inflacije.
Zaključak: isplati li se kupovati zlato svaki mjesec
Prema podacima od 1999., štednja u zlatu redovitom mjesečnom kupnjom isplatila se u eurima svakome tko je ustrajao deset ili više godina, a na kraćim razdobljima znala je završiti u minusu. Njezina prednost nije veća zarada nego to što uklanja odluku o trenutku kupnje i ublažava najlošije ishode. Koliko će od rezultata ostati, ovisi o marži: što su kupnje sitnije, to je ona veća.
Prošlo kretanje cijene ne jamči buduće, a dulja povijest u dolarima pokazuje da i dvadeset godina može završiti gubitkom. Koliko bi uz vlastite pretpostavke narasle buduće uplate, računa kalkulator ulaganja u zlato, a današnju cijenu pokazuje cijena zlata na naslovnici. Članak je informativan i nije investicijski savjet.
Metoda i izvori
- Cijena kupnje: prosječna burzovna cijena zlata u mjesecu. Do 2016. mjesečni prosjeci Svjetske banke (preračunati u eure po tečaju ESB-a), od 2017. prosjek dnevnih cijena CijenaZlata.hr (Metals.dev). U dolarima prije 1999. mjesečni prosjeci Svjetske banke.
- Vrijednost: skupljeno zlato po prosječnoj cijeni zadnjeg mjeseca plana. Uzimaju se samo završeni mjeseci; zadnji je listopad 2026.
- Prosječni godišnji prinos: stopa uz koju bi iste mjesečne uplate narasle na isti iznos. Obična dobit na uplaćeno niža je, jer je novac u prosjeku bio uložen tek pola razdoblja.
- Ulaganje odjednom: isti ukupni iznos uložen u prvom mjesecu plana. Marža trgovca, razlika kupovne i otkupne cijene, čuvanje i porez nisu uračunati, osim u tablici s maržama.
- Kretanje cijene kroz cijelo razdoblje pokazuje graf cijene zlata.
